Dragi prijatelji,

Iako se neki od vas već voze zahvaljujući lijepom i toplom vremenu (uvijek poštivajući preporučene mjere u vrijeme epidemije), mi nastavljamo s našim “Poučnim petkom ŠBZa” umjesto organiziranih treninga budući da nije dozvoljena vožnja u grupi.

Kao što smo najavili prošlog petka, danas govorimo o TRANSFORMACIJSKOM PROCESU i o DOZIRANJU OPTEREĆENJA.

Transformacijaki proces

Kada smo na početku trenažnog ciklusa, transformacije je donekle lakše ostvariti. Kada smo van “forme”, naše tijelo nije dovoljno spremno podnositi velika opterećenja pa se brzo umaramo. Što ćemo više trenirati to će se transformacijski efekti sve više očitovati na način da će se naša forma lagano pomicati na bolje. Tu dolazimo do „uzlazne petlje“ jer što je naša forma bolja to moramo jače trenirati ako želimo ponovno izazvati transformacijske efekte koje će našu formu dodatno unaprijediti.

Naravno ta „pozitivna spirala“ ne može trajati u nedogled i nećemo na taj način postati “Supermani”, ali malo po malo, uz kontinuitet treninga, ti mali pomaci će dugoročno dati velike rezultate.

Također, moramo biti svjesni da te pomake mi možda nećemo osjetiti, pogotovo ne iz treninga u trening, ali postoji način na koji ih možemo pratiti. Vrlo je jednostavan, a zove se “testiranje”.

Doziranje opterečenja

Postoje mnoge vrste testiranja počevši od najpreciznijeg spiroergometrijskog,  pa do samostalnih testiranja vani, u našem slučaju na cesti, uz pomoć mjerača otkucaja srca ili još bolje uređaja za mjerenje snage.

Vjerojatno se sada pitate zašto je nama testiranje toliko važno ili bitno. Testiranjem u biciklizmu dobivamo važne podatke koji nam služe za doziranje opterećenja treninga, praćenje napretka i određivanja stanja umora.

No krenimo od onog prvog, kojeg ćemo napraviti na početku trenažnog ciklusa kako bi nam bio voditelj u doziranju stresa odnosno treninga koje ćemo raditi.

To početno testiranje će nam dati odgovor na možda jedno od najvažnijih pitanja, a to je koliko jako i koliko dugo moram trenirati ako sam na putu ostvarenja svog cilja.

Ciljevi i želje, kad su treninzi u pitanju se razlikuju za svakoga od nas. Nekima će možda cilj biti samo skinuti višak kilograma, a testiranje i tu pomaže da se pravilno tempiraju duži treninzi bez prevelikog iscrpljenja i pritom troši višak masti na najefikasniji način.

Drugima je to tempiranje forme za neko natjecanje gdje se želi što preciznije u smislu vremena i performansi doći u top formu. Ili možda jednostavno želite „držati“ svog prijatelja na treningu koji već godinama trenira.

Testiranje bi trebalo biti među prvim koracima svim onima koji žele trenirati usmjereno ka nekom cilju jer samo tako je moguće s preciznošću reći što se dešava s našim tijelom i našom formom.

Usporedimo to s vaganjem. Jednostavno vaganje ujutro ili u neko drugo određeno doba dana s naznakom da se uvijek obavlja uz iste uvijete i istu odjeću može također poslužiti kao testiranje. Pokazat će nam točno kada smo unijeli previše a kada premalo kalorija.

Kada smo napravili testiranje po nekoj od metoda dobili smo naše zone treninga kao i naših 100% (bilo pulsa bilo vata) ili kako to volimo u ŠBZ-u ponekad reći 100kg u dizanju utega. Naš prag je naš orijentir oko kojeg ćemo trenirati. Treba znati da tih 100% kao naš maksimum napora možemo održavati neko vrijeme koje najviše ovisi naravno o formi. Nakon što istekne to vrijeme odnosno „potrošimo naš maksimum“ nastupiti će umor i mi gubimo brzinu/snagu koju možemo održavati prilikom maksimalnog napora.

Ono što je bitno za trening sad kad znamo gdje je naš maksimum je da što je više moguće vremena trenirajući provedemo ispod tih 100% ali ne prenisko jer onda usporavamo proces pozitivne transformacije koja će nam ostvariti ciljeve. Također je potrebno znati da treninzi s intenzitetom do 60% od našeg maksimuma se nalaze u zoni regeneracije i oporavka koju možete vjerojatno uz malo volje izvoditi „danima“. Takvi treninzi će imati jako spor transformacijski učinak na naše poboljšanje snage ali će zato biti dobri ako želimo skinuti višak kilograma. Ovo je primjer kako ponekad „jače“ za određene ciljeve ne znači i „bolje“. Stvari nisu baš tako jednostavne kao iz ovog primjera te ovoj jednadžbi nedostaju još nekoliko varijabli no poslužili smo se njome da vam plastično predočimo važnosti zone u kojoj izvodimo treningu odnosu na naš maksimum, odnosno naših 100%.

Nadam se da sam vam dao misliti u ovim kratkim poglavljima, te da ćete se odlučiti sustavnije trenirati u svojoj sportskoj budućnosti!

Do sljedećeg članka, želim Vam sretan Uskrs

Sportski pozdrav

Matija Kvasina